Žene su manje sklone korupciji. Lojalnije su poslodavcu. Bolje se snalaze u krizi. Često su zadužene za financije u tvrtkama. A većina ih sjedi u srednjem menadžmentu. Pouka je to ovogodišnje Liderove liste 300 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa i svakodnevnog susreta s nizom afera u gospodarstvu. Prema istraživanju Lidera i Poslovna.hr-a u šestoj godini objave rang-liste najmoćnijih poslovnih žena, 300 predsjednica i članica uprava te predsjednica nadzornih odbora teško je 31,9 milijardi eura – godinu prije imale su upravljačku moć od 27,7 milijardi eura. Lijep je to rast od čak 35 posto koji najoptimističnije kompanije ni u najboljim godinama nisu izgovarale naglas kad su govorile o planovima, a kamoli da je netko prošle godine u ovo vrijeme vjerovao da će 300 žena u krizi toliko poboljšati rezultate. Moć 50 predsjednica nadzornih odbora svake je godine u sličnim vrijednostima, pa je tako ovoga puta ona 2,28 milijardi eura, što nije velik pad u usporedbi s 2,43 milijardi eura iz 2008. Na ovogodišnjoj je listi 260 kompanija, tri manje nego godinu prije, i primjetne su velike promjene u dolascima i odlascima s liste.
Brojna istraživanja pokazala su kako su u krizi bolje reagirale kompanije koje su u upravljačkoj strukturi imale više žena, nego muškaraca. Bez obzira na istraživanja koja navodite, iz mojeg iskustva mogu reći da muškarci i žene imaju različit stil rukovođenja. U kriznim situacijama su te razlike još izraženije. Analitičnost, intuitivnost i fleksibilnost su osobine koje su u većoj mjeri prisutne kod žena, a presudne su u donošenju odluka. Emotivna inteligencija je kod žena dokazana jača nego kod muškaraca i dolazi do izražaja u stanju opće krize. Žene drugačije uočavaju neke pojavnosti kod suradnika i na raj način, uvažavajući sve okolnosti, izvlače iz njih najbolje što mogu. Može se primijetiti da žene sve više i lakše prodiru do srednjeg menadžmenta. Iznad toga je stakleni strop koji je teško probojan, ako ne i neprobojan. To nije specifično samo za Hrvatsku. Prema nekim brojkama iz EU, tridesetak posto žena je u višem menadžmentu, a desetak posto od toga u visokom. U SAD-u još i manje. Ljerka Puljić iz Agrokora najmoćnija je žena hrvatskog biznisa, a iza nje pozicionirala se Snježana Pauk, članica Uprave HEP-a, ove godine nova osoba na listi "300 najmoćnijih žena" hrvatskog biznisa objavljenoj u novom broju poslovnog tjednika Lidera. Za jedno mjesto pale su Nevenka Bečić iz tvrtke Kerum i Gordana Kovačević iz Ericssona Nikole Tesle, koje su sada treća odnosno četvrta najmoćnija žena hrvatskog biznisa. Petu poziciju zadržala je Irena Jolić Šimović iz Hrvatskog telekoma
zanimljiv post, najviše me se dojmila prva rečenica koja govori da su žene manje sklone korupciji, itekako se slažem s tom činjenicom.
OdgovoriIzbrišipozdrav